 |
| Nezirovac: Pomogli su nam prijatelji koji su vjerovali da mi to možemo i znamo napraviti |
Treba uložiti još puno truda i rada da Elif postane sastavni dio odrastanja osnovaca kaže gospođa Nezirovac koja ovaj put govori i o radu Udruženja vjeroučitelja u Kantonu Sarajevo; o najnovijim događanjima oko vjeronauke u školama; o (ne)angažmanu Bošnjakinje u političkom, kulturnom, društvenom životu; o bijeloj kugi...
Gospođo Melika, glavna ste urednica časopisa za djecu Elif čiji je osnivač i izdavač Udruženje vjeroučitelja Kantona Sarajevo. Možete li nam iznijeti osnovne podatke o Udruženju i listu?
Melika Nezirovac: Udruženje vjeroučitelja je formirano 2006. godine. Okuplja vjeroučitelje koji predaju islamsku vjeronauku u osnovnim i srednjim školama. Do sada smo implementirali nekoliko projekata kao što su: pomoć bolesnoj djeci bolnice Koševo u saradnji sa Općinama Centar i Stari Grad i koristim ovu priliku da im se zahvalim, pokrenuli smo web portal www.vjeroucitelji.ba, koji je vodeći portal kada je u pitanju podrška vjeroučiteljima te organizirali nekoliko seminara, radionica, okruglih stolova. I naravno, naš najveći i najvažniji projekat je pokretanje časopisa za djecu Elif koji je počeo da izlazi početkom ove godine.
Što se tiče samog časopisa Elif, to je novi časopis edukativno-zabavnog karaktera prvenstveno namijenjen učenicima osnovnih škola. Prvi broj je izašao u martu ove godine i do sada smo ukupno izdali četiri broja koji su svoje mjesto pronašli u rukama naših učenika na teritoriji cijele BiH. Namjera i želja redakcije je da ponudi nešto novo našim učenicima i kolegama vjeroučiteljima, a da su i oni maksimalno uključeni u oblikovanju samog izgleda i sadržaja časopisa.
Puno je simbolike i u samom naslovu časopisa. Mnogo toga počinje od – elifa. S kojim se sve problemima suočava redakcija u svom radu?
Melika Nezirovac: Da, elif je kao što je i poznato prvo slovo arapskog alfabeta i označava njegov početak. Upravo tako smo i mi tj. članovi redakcije željeli označiti početak jednog novog dječijeg edukativno - zabavnog časopisa i odlučili smo da i njegov naziv bude simbolika tog početka i odabrali naziv Elif. Svaki početak je veoma težak, pogotovu kada se to radi bez dovoljno početnih novčanih sredstava, kada nemate tehnički opremljenu redakciju i kada vam sve fali. Ali, imali smo čist nijjet, pouzdanje u Allaha, dž.š., i jaku želju da uspijemo. Pomogli su nam prijatelji koji su vjerovali da mi to možemo i znamo napraviti. Ovom prilikom se zahvaljujem svima koji su nas podržali na bilo koji način i koji nas i dalje podržavaju. Za sada sve, hvala Bogu, ide kako treba.
Smatram da će učenici i ovaj put izabrati ovaj predmet
Koliko će pojava Elifa nadomjestiti nedostatak listova za djecu?
Melika Nezirovac: U školama postoji mnogo časopisa za djecu koje oni mogu odabrati. Međutim, ne postoji nijedan časopis ovog tipa gdje se pored sadržaja različitih nastavnih oblasti predstavljaju i nude i sadržaji iz predmeta vjeronauke i naše vjere Islama. U tom pogledu će časopis Elif nadomjestiti nedostatak ovakvih listova za djecu.
Hoće li Elif u svojoj uređivačkoj politici dati prostora i za tekstove njegovih čitalaca, prije svega onih koji prate časove vjeronauke u školi i islamsku pouku u mektebima?
Melika Nezirovac: Naravno da hoće, to je ono što smo na samom početku sebi odredili za cilj - uključiti naše čitaoce i dati im priliku da izraze svoje mišljenje i želje. Zatim, bar donekle, olakšati rad i našim vjeroučiteljima tako što će se kroz časopis protezati teme i sadržaji vezani za ono što se obrađuje na časovma islamske vjeronauke čime bi se mogli okoristiti u svakodnevnom poučavanju naših učenika. Ovom prilikom želim pohvaliti kolege vjeroučitelje iz cijele BiH koji nam pružaju nesebičnu pomoć i podršku u kreiranju časopisa Elif kako bi on dobio na kvaliteti. Bez njihove saradnje sigurno ne bismo uspjeli postići ovakve rezultate. Sadržaj časopisa Elif našim vjeroučiteljima i njihovim učenicima nudi mogućnost informiranja njihovih svakodnevnih aktivnosti koje su zastupljene u radu, tako da imamo stalni kontakt jedni s drugima i mogućnost upoznavanja jednih s drugima i načinom na koji obavljamo svoj posao. Koristim se ovom prilikom da im se svima zahvalim na dosadašnjoj pomoći i saradnji i pozivam ih da i dalje budu naši stalni saradnici kako bismo ponudili ono najbolje našim učenicima u ovom hairli poslu.
U Sarajevskom kantonu ponovo je predmet vjeronauka postao top-tema. Uveden je i tzv. alternativni predmet. Hoće li se, po vama, uvođenje alternativnog predmeta odraziti na broj djece koja će i dalje pratiti časove vjeronauke?
Melika Nezirovac: Po mom skromnom mišljenju, mislim da se uvođenje alternativnog predmeta neće mnogo odraziti na broj djece koja će i dalje pratiti časove vjeroanuke. Pogledala sam letimično ono što se nudi ovim novim predmetom i u suštini to za nas vjeroučitelje nije ništa novo, a samim tim nije novo ni za naše učenike i njihove roditelje. Što se tiče novog alternativnog predmeta suština ponuđenih nastavnih jedinica, koliko sam mogla vidjeti, je ono što vjeronauka godinama poučava svoje učenike, a sada se to ovdje samo drugačije naslovljava. Većina ljudi koja ne zna šta se izučava na vjeronauci misli da se tu prvenstveno uči samo o islamskim propisima (učenje sura, Kur’ana i namaza). Međutim, ponajviše vremena sa učenicima se odvoji upravo na poučavanje moralnim vrijednostima, te lijepom i prihvatljivom ponašanje u društvu.
Smatram da će oni koji su ranije birali vjeronauku i ovaj put izabrati ovaj predmet, a alternativni predmet eventualno mogu izabrati učenici koji nisu pohađali vjeronauku i sada to ne žele, a takvih je mali broj.Tim učenicima odgovara da se skrase na pauzi i nauče nešto korisno dok su njihovi drugovi na času vjeronauke. Mada su ti isti učenici, koliko ja znam, bar ovi nižih razreda, i ranije bili zaposleni određenim aktivnostima od strane svojih učiteljica bilo da rade zadaću, čitaju ili se nečim drugim zabavljaju.
Još jedan razlog zašto mislim ovako je i to što je ministar donio i najnoviju odluku, gdje učenici ne moraju izabrati niti jedan od ova dva predmeta, što me navodi na zaključak da vjerovatno ima i onih koji bi radije da imaju jedan čas slobodan nego da im se nameće ovakva odluka da moraju birati. Moje mišljenje je da su to isti oni učenici koji nisu željeli ni ranije pohađati vjeronauku, a ni sada ne žele novi alternativni predmet koji im je nametnut na način da se to čini za njihovo dobro i poboljšanje njihovih ljudskih prava.
Govoreći na otvorenju obnovljene džamije u Knežini kod Sokoca (04. 08. 2011.) reisu-l-ulema dr. Mustafa ef. Cerić je kad se radi o vjeronauci kazao je i ovo: „ Sutra je anketa, bojimo se prevare, jer je došlo do promjene upravnih, školskih odbora i direktora i ne dajte da vas prevare...” Jesu li opravdana strahovanja da bi moglo doći do prevare o kojoj je govorio reisu-l-ulema?
Melika Nezirovac: Reisova strahovanja ili oprez kako bih ja to nazvala su opravdani i potpuno se slažem sa ovom njegovom izjavom, budući da znamo šta se sve izdešavalo u proteklih nekoliko mjeseci po pitanju vjeronauke. U prilog tome bih navela i jedan hadis Božijeg Poslanika gdje kaže: “Vjernik ne smije dozvoliti da ga zmija dva puta ujede iz iste rupe.”
U posljednje vrijeme popravlja se situacija sa natalitetom
Koliko će se, doista, smjene ranijih direktora, školskih i upravnih odbora odraziti na djecu i njihove roditelje da u anketnom listiću, kao i ranijih godina, zaokruže predmet – vjeronauku?
Melika Nezirovac: Mislim da to dosta zavisi i od sredine u kojoj žive, od roditelja i njihove zrelosti da izeberu ono što im je ponuđeno, načina prezentiranja vjeronauke i onoga čemu ona poučava, pogotovo onda kada se radi o dolasku prvačića koji prvi put odlučuju hoće li ili ne pohađati islamsku ili neku drugu vjeronauku . To se u većini slučajeva najviše odražava na one učenike i njihove roditelje koji nisu potpuno upoznati sa onim što će se učiti na vjeroanuci i samim tim se i kolebaju da li da upišu svoje dijete ili ne. U većini slučajeva roditelji prepoznaju da je vjeronauka predmet na kojem njihovo dijete neće naučiti ništa loše, nego nešto lijepo i korisno, i upisuju svoje dijete na vjeronauku.
Budući da ste nedavno dobili dijete, kako gledate na sve češću pojavu da i Bošnjakinje rađaju jedno ili dvoje djece. Prijeti li nam bijela kuga?
Melika Nezirovac: Prateći podatke koje svako jutro objavljuje kantonalna televizija TVSA, ne bih rekla da nam prijeti. U posljednje vrijeme, bar u prethodnoj godini, mislim da se situacija počela popravljati po tom pitanju i da se rađa više mališana nego ranijih godina. U mom okruženju je dosta bračnih parova koji su imali jedno ili dvoje djece, a sada su se odlučili na još jedno dijete. Razlog za to je i ovaj novi zakon o porodiljskom bolovanju koji je itekako uticao na mnoge da promijenu svoju odluku o tom pitanju.
Jeste li zadovoljni angažmanom Bošnjakinje danas u politici, kulturi i inim segmentima društvenog života?
Melika Nezirovac: Smatram da je angažman Bošnjakinje u politici i kulturnim segmentima društvenog života još uvijek nedovoljan. Ali, također, vjerujem da će se i ta situacija značajno izmijeniti jer je sve više obrazovanih žena muslimanki koje imaju hrabrosti i volje da se “uhvate ukoštac” i sa takvom vrstom angažmana. Jer, jedna žena, majka, koja je stub u odgoju i podizanju porodice, itekakav doprinos može dati u postavljanju zdravih i čvrstih temelja jednog društva.
Hvala Vam na odvojenom vremenu za razgovor!
Melika Nezirovac: Hvala i vama. Molim Uzvišenog Allaha dž.š., za svaki hajr kada je u pitanju Islamska vjeronauka, časopis Elif i svako dešavanje vezano za nas Bošnjake muslimane, kao i ostale muslimane širom svijeta.
Preporod.com
